U internoj analizi Evropskog parlamenta se ocenjuje da je „put ka sveobuhvatnom sporazumu Beograd-Priština pun prepreka“, prenosi RSE.
Razlozi za to su su „od unutrašnjepolitičke situacije na obe strane, do dvosmislenih i nepodudarnih očekivanja od sporazuma o uređivanju odnosa“, piše u tekstu analitičkog tela EP. Navodi se i da je izostanak napretka tih pregovora posledica i „nedostatka usaglašenosti i komunikacije između SAD i Evropske unije“.
„Dok je za Kosovo konačan cilj jasan, a to je da Srbija prizna kosovsku državnost, Srbija normalizaciju odnosa tumači kao ‘ekonomsko uređivanje’ i otud je jako malo prostora da se ode dalje od toga“, navodi se u analizi EP.
Predočava se da je „za Srbiju priznavanje kosovske nezavisnosti ‘crvena linija’ preko koje bi teško mogla da pređe“.
„Srbija istovremeno naglašava da ceo proces mora ostati u sklopu definisanom srpskim ustavom, po kojem je Kosovo sastavni deo srpske teritorije, kao i u okviru Rezolucije 1244 Saveta bezbednosti UN“, napisali su analitičari EP, uz opasku da bi za ustavne promene u vezi s tim bio nužan referendum.
„Kosovo nema glasove da postane član Ujedinjenih nacija“
Istovremeno se navodi mišljenje pravnih stručnjaka u Prištini da je formiranje ZSO međunarodna obaveza koju Kosovo mora da ispuni.
„Da bi Kosovo postalo član UN, potrebno je da Savet bezbednosti UN to izglasa i da dobije saglasnost dve trećine članova Generalne skupštine UN, što Kosovo dosad nema“, primećuje se u internom dopisu EP.
Navodi se da, „suočena sa zastojem u pregovorima s Beogradom, Priština takođe nastoji da uspostavi tesnije ekonomske i političke veze s Albanijom“.
Takođe se kaže da su „u Srbiji mučna sećanja i rane i dalje otvorene i neka istraživanja javnog mnenja pokazuju da je 81 odsto građana protiv priznavanja nezavisnosti Kosova, čak i ako bi to ubrzalo uključivanje Srbije u EU“.












