• Marketing
  • Impresum
  • Politika privatnosti
  • Kontakt
|
Недеља, 10. мај 2026.
24 °c
Novi Beograd
19 ° Пон
15 ° Уто
  • Uloguj se
Vesti Online
  • Naslovna
  • Info
  • Vesti
    • SVE
    • Društvo
    • Hronika
    • Politika
    • Privreda
    • Region
    • Svet
    • Tema

    Sećanje na Milana Đokića: Umetnik koji je bojama čuvao srpsku prošlost

    Pola veka „Majske pesme“: Niš 28. i 29. maja u znaku dečje muzike

    Srpski Notr Dam u senci Stare planine: Neobična crkva sa dva zvonika u Donjoj Kamenici

    Velika investicija države: Počinje izgradnja centra koji menja boks u Srbiji

    Lovstvo može biti značajan turistički potencijal u Srbiji

    Milutin Bojić: Pesnik koji je srpsku bol i ponos pretvorio u poeziju

    • Društvo
    • Hronika
    • Politika
    • Privreda
    • Region
    • Tema
  • DijasporaTOP
    • SVE
    • Australija
    • Austrija
    • Češka
    • Francuska
    • Italija
    • Kanada-SAD
    • Mađarska
    • Nemačka
    • Španija
    • Švajcarska
    • Švedska
    • UAE

    Minimalna plata u Americi skače na 25 dolara po satu – gotovo 3,5 puta više!

    San Dijego: Zaposleni na Disney kruzerima uhapšeni u velikoj istrazi o dečjoj pornografiji

    U narednih 10 godina 40% nemačkih penzionera neće moći da plati kiriju

    Dekorativni prah za torte poslao dete u indukovanu komu

    Nemci masovno napuštaju vladajuću partiju: Merc oterao članstvo, bukti mržnja

    Novi talas poskupljenja pogađa Ilinois: Gorivo, hrana i troškovi života sve veći

    • Australija
    • Austrija
    • Češka
    • Francuska
    • Kanada-SAD
    • Nemačka
    • Španija
    • Švajcarska
    • UAE
  • Sport
  • Kultura
  • Koreni
    • SVE
    • Istorija
    • Istraži Srbiju
    • Pravoslavlje
    Više od zgrade: Priča o kruševačkoj kapiji u svet iz 1909. godine

    Više od zgrade: Priča o kruševačkoj kapiji u svet iz 1909. godine

    Lelić u znaku sabornosti: Sveti vladika Nikolaj okuplja Srbe

    Lelić u znaku sabornosti: Sveti vladika Nikolaj okuplja Srbe

    Srbija pamti: 42. dan bombardovanja 1999. godine – ,,Nećete vi da ginete, ja ću!“

    Srbija pamti: 42. dan bombardovanja 1999. godine – ,,Nećete vi da ginete, ja ću!“

    Sveti vladika Nikolaj Velimirović: Glas vere i savesti srpskog naroda

    Sveti vladika Nikolaj Velimirović: Glas vere i savesti srpskog naroda

    Zaboravljeni čuvar srpske istorije: Prota Radislav Grujić

    Zaboravljeni čuvar srpske istorije: Prota Radislav Grujić

    Ustaška zverstva predstavljena u Jerusalimu: Knjiga o svedočanstvu patnje

    Ustaška zverstva predstavljena u Jerusalimu: Knjiga o svedočanstvu patnje

    • Istraži Srbiju
    • Istorija
    • Pravoslavlje
    • Humanost
  • Magazin
    • SVE
    • Ljubimci
    • Zanimljivo
    Muškarci su srećniji sa debeljucama! — istina ili mit?

    Muškarci su srećniji sa debeljucama! — istina ili mit?

    Ironija života: Obukli se za srećan kraj… a došli na razvod

    Ironija života: Obukli se za srećan kraj… a došli na razvod

    Jedna objava može da vas košta karijere: Stručnjak otkriva šta da brišete sa mreža

    Jedna objava može da vas košta karijere: Stručnjak otkriva šta da brišete sa mreža

    Muškarci nisu superiorniji u teretani od žena? Istina koja ruši dugogodišnji fitnes mit!

    Muškarci nisu superiorniji u teretani od žena? Istina koja ruši dugogodišnji fitnes mit!

    Da li jedete nešto što drugi smatraju zločinom?

    Da li jedete nešto što drugi smatraju zločinom?

    Spasavao mačku, pa dobio kaznu: Pravila jača od razuma u Nemačkoj

    Spasavao mačku, pa dobio kaznu: Pravila jača od razuma u Nemačkoj

    • Showbiz
    • Zanimljivo
    • Ljubimci
  • Kolumna
Nema rezultata
Vidi sve rezultate
Vesti Online
  • Naslovna
  • Info
  • Vesti
    • SVE
    • Društvo
    • Hronika
    • Politika
    • Privreda
    • Region
    • Svet
    • Tema

    Sećanje na Milana Đokića: Umetnik koji je bojama čuvao srpsku prošlost

    Pola veka „Majske pesme“: Niš 28. i 29. maja u znaku dečje muzike

    Srpski Notr Dam u senci Stare planine: Neobična crkva sa dva zvonika u Donjoj Kamenici

    Velika investicija države: Počinje izgradnja centra koji menja boks u Srbiji

    Lovstvo može biti značajan turistički potencijal u Srbiji

    Milutin Bojić: Pesnik koji je srpsku bol i ponos pretvorio u poeziju

    • Društvo
    • Hronika
    • Politika
    • Privreda
    • Region
    • Tema
  • DijasporaTOP
    • SVE
    • Australija
    • Austrija
    • Češka
    • Francuska
    • Italija
    • Kanada-SAD
    • Mađarska
    • Nemačka
    • Španija
    • Švajcarska
    • Švedska
    • UAE

    Minimalna plata u Americi skače na 25 dolara po satu – gotovo 3,5 puta više!

    San Dijego: Zaposleni na Disney kruzerima uhapšeni u velikoj istrazi o dečjoj pornografiji

    U narednih 10 godina 40% nemačkih penzionera neće moći da plati kiriju

    Dekorativni prah za torte poslao dete u indukovanu komu

    Nemci masovno napuštaju vladajuću partiju: Merc oterao članstvo, bukti mržnja

    Novi talas poskupljenja pogađa Ilinois: Gorivo, hrana i troškovi života sve veći

    • Australija
    • Austrija
    • Češka
    • Francuska
    • Kanada-SAD
    • Nemačka
    • Španija
    • Švajcarska
    • UAE
  • Sport
  • Kultura
  • Koreni
    • SVE
    • Istorija
    • Istraži Srbiju
    • Pravoslavlje
    Više od zgrade: Priča o kruševačkoj kapiji u svet iz 1909. godine

    Više od zgrade: Priča o kruševačkoj kapiji u svet iz 1909. godine

    Lelić u znaku sabornosti: Sveti vladika Nikolaj okuplja Srbe

    Lelić u znaku sabornosti: Sveti vladika Nikolaj okuplja Srbe

    Srbija pamti: 42. dan bombardovanja 1999. godine – ,,Nećete vi da ginete, ja ću!“

    Srbija pamti: 42. dan bombardovanja 1999. godine – ,,Nećete vi da ginete, ja ću!“

    Sveti vladika Nikolaj Velimirović: Glas vere i savesti srpskog naroda

    Sveti vladika Nikolaj Velimirović: Glas vere i savesti srpskog naroda

    Zaboravljeni čuvar srpske istorije: Prota Radislav Grujić

    Zaboravljeni čuvar srpske istorije: Prota Radislav Grujić

    Ustaška zverstva predstavljena u Jerusalimu: Knjiga o svedočanstvu patnje

    Ustaška zverstva predstavljena u Jerusalimu: Knjiga o svedočanstvu patnje

    • Istraži Srbiju
    • Istorija
    • Pravoslavlje
    • Humanost
  • Magazin
    • SVE
    • Ljubimci
    • Zanimljivo
    Muškarci su srećniji sa debeljucama! — istina ili mit?

    Muškarci su srećniji sa debeljucama! — istina ili mit?

    Ironija života: Obukli se za srećan kraj… a došli na razvod

    Ironija života: Obukli se za srećan kraj… a došli na razvod

    Jedna objava može da vas košta karijere: Stručnjak otkriva šta da brišete sa mreža

    Jedna objava može da vas košta karijere: Stručnjak otkriva šta da brišete sa mreža

    Muškarci nisu superiorniji u teretani od žena? Istina koja ruši dugogodišnji fitnes mit!

    Muškarci nisu superiorniji u teretani od žena? Istina koja ruši dugogodišnji fitnes mit!

    Da li jedete nešto što drugi smatraju zločinom?

    Da li jedete nešto što drugi smatraju zločinom?

    Spasavao mačku, pa dobio kaznu: Pravila jača od razuma u Nemačkoj

    Spasavao mačku, pa dobio kaznu: Pravila jača od razuma u Nemačkoj

    • Showbiz
    • Zanimljivo
    • Ljubimci
  • Kolumna
Nema rezultata
Vidi sve rezultate
Vesti Online
|
  • Naslovna
  • Info
  • Vesti
  • Dijaspora
  • Sport
  • Kultura
  • Koreni
  • Magazin
  • Kolumna
Naslovna Magazin Zanimljivo

Kako je izgledao razvojni put Ukrajine?

Redakcija Redakcija
20.03.2022
Zanimljivo
Vreme čitanja: 6 min čitanja
A A
0
102
DELJENO
537
PREGLEDA
Podeli na Facebook-uPodeli na Twitter-u

Sastavni deo tragičnih dešavanja koji se upravo odigravaju na prostoru Ukrajine jeste i identitetski problem, ono što se u Evropi naziva nacionalna pripadnost.

Problem nacionalnog identiteta današnjih Rusa i Ukrajinaca neretko se posmatra na način koji je očigledno pojednostavljen paralelama koje se mogu, manje ili više nategnuto, izvlačiti iz istorije Evrope.

Pre bilo kakvog tumačenja, valja imati u vidu da nikako nisu u pitanju klasični međuetnički odnosi, gde se može govoriti o manje više jasnim etno-nacionalnim okvirima. Identitet Rusije nije nacionalni, na način kako se to razume u Evropi, dakle nije pojednostavljeno rečeno etnički, nego mnogo više od toga, to je identitet imperije. Sa evropskog stanovišta, ponešto sličnosti mogao bi imati primer Britanije.

Istorijski, Kijev je u srednjem veku, od 882, bio središte velike države poznate kao Kijevska Rusija, koju je oblikovala dinastija potomaka Rjurika (otuda Rjurikoviči). Mada, njihovo prvo središte nije bio Kijev nego Novgorod, što je činjenica sa interesantnim implikacijama iz današnjeg ugla.

Iz nasleđa Kijevske Rusije izrasla su sva tri savremena velika istočnoslovenska naroda. Polemika međutim počinje tumačenjem ove činjenice.

Termin Ukrajina prvobitno se pominje u jednom spisu s kraja 12. veka i podrazumevao je oblast Perejaslav, jednu od kneževina u sastavu Kijevske Rusije na prostoru istočno i jugoistočno od Kijeva, a neposredno severno od teritorija kojima su gospodarile nomadske grupacije Kumana, ranije Pečenega, potom Tatara. Etimološko značenje je – krajina, pogranični prostor, odnosno rubna možda vojna oblast. I docnije, u 16 veku, kada je taj termin ulazio u širu upotrebu, on je podrazumevao oblast Zaporoških kozaka. Dakle prostranu zonu koja je bila brana prema Krimskim Tatarima i Turcima na jugu. Potom je korišćen, neformalno, za oblast oko Kijeva.

U sovjetsko vreme, i posebno poslednjih decenija, među ukrajinskim naučnicima aktuelno je tumačenje prema kojem izvorno značenje reči nije – pogranična, vojna zona, nego – oblast, zona, provincija, kraj oko nečeg. I naravno, prema njihovom razumevanju prvobitna etimologija je bila nametnuta od strane ruskih autora, kod kojih postoji teza da ta reč izvorno znači rubnu, pograničnu zonu, bez upućivanja na konkretan geografski prostor.

Pošto je Kijevska Rusija, koja je u najvećem obimu obuhvatala sve istočnoslovenske prostore, uključujući i severne ruske kneževine poput Suzdalja, Vladimira, Pskova, Novgoroda, uništena od stane Mongola na celu s Batu Kanom, u prvoj polovini 13. veka, središte ruskog prostora postupno postaje Moskva sa oboda zemalja negdašnje Kijevske Rusije. Sam Kijev razoren je 1240.

Važan moment pod poljskom upravom (formalno Poljsko-litvanska) biće događaj poznat kao Unija iz Bresta 1596. godine (po gradu smeštenom na samom zapadu današnje Belorusije uz granicu Poljske), kojom je stvorena unijatska ili, kako je zovu na tom prostoru, grkokatolička crkvena zajednica. Reč je o hrišćanima istočnog obreda (pravoslavnog) koji priznaju vrh rimokatoličke hijerarhije, dakle Rim.

Prelomni period biće pobuna kozaka koju je predvodio Bogdan Hmeljnicki, počev od 1648. Uspelo mu je da potuče poljske trupe, zauzme Kijev, i da kao neprikosnoveni predvodnik, izabrani hetman, odredi orjentaciju prema Moskvi. Kozačka skupština je januara 1654. prihvatila odredbe sporazuma iz Perejaslavlja, čime je oblast koju su oni kontrolisali postala sastavni deo Rusije, ukjučujući Kijev.

Rusija je postupno, ratujući i sa Tatarima sa Krima, odnosno Turcima, i sa Poljskom, oslobodila gotovo čitavu današnju Ukrajinu. Konačno na samom kraju 18. veka, 1783. Rusija je pripojila Krim, a kao posledica deobe Poljske, 1772, 1793. i 1795, zapadna granica Rusije postao je Brest – Litovsk (današnja granica Belorusije i Poljske).

Jedna od posledica te deobe bilo je pripajanje delova Poljske Austriji, od tih teritorija bečki dvor obrazovao je Galiciju (Kraljevina Galicija i Lodomerija) kao jednu od austrijskih krunskih zemalja. Ta cinjenica imaće krupne posledice po potonji ukrajinski identitet. Istočni deo Galicije, nastanjivali su vecćinom Ukrajinci, dok su na Zapadu preovlađivali Poljaci. Do 1918, kada se raspala Austrougarska, Galicija je bila pod vlašću Habzburga

Upravo na tom prostoru, i u tom periodu, biće postupno građen novi ukrajinski identitet, koji se napadno ograđivao od ma kakve identifikacije s Rusijom. Iako se najčešće tumači kako je Poljska negovala ukrajinski nacionalni koncept nasuprot Rusiji, glavne zasluge na tom polju pripadaju zapravo negdašnjoj Austrougarskoj.

Savremena Ukrajina obrazovana je kao jedna od republika u okviru novooblikovanog Sovjetskog Saveza. Posledica revolucije u Petrogradu februara 1917, bilo je i buđenje separatnog pokreta u Ukrajini. Nakon što su boljševici došli na vlast novembra 1917, pokret je dobio širi zamah, pošto je sasvim odeljen ukrajinski identitet podržavala nova sovjetska vlast u Petrogradu, odnosno Moskvi od marta 1918. Novembra 1917, ustanovljena je Ukrajinska narodna republika, koja je januara 1918, proglasila punu samostalnost. Glavna podrška tražena je, i dobijena, od Nemačke.

Upravo to je vreme kada se oblikuje identitet nove ukrajinske nacije, poput nacionalne simbolike, heraldičkih znamenja i slično. Nacionalnu zastavu Ukrajine, kakva se danas koristi, prvobitno je istakla jedna skupština Ukrajinaca, tada Rutena, održana u Lavovu, u austrijskoj Galiciji 1848.

Pošto je Nemačka porazom u Prvom svetskom ratu odstranjena, novi čelnik Ukrajine Simon Petljura zatražio je vojnu pomoć od Poljaka. Po okončanju Poljsko-sovjetskog rata (januar 1919 – mart 1921) određene su zapadne granice Ukrajine kao sovjetske republike. Austrijska Galicija (gde je bila proglašena Zapadnoukrajinska država) pripojena je Poljskoj, kao i zapadni delovi Volinije i Podolije.

Konačne zapadne granice Ukrajina će dobiti posle Drugog svetskog rata kada su joj pripojene teritorije istočne Galicije, sa središtem u Lvovu (Lavov, nemački Lemberg) od Poljske, kao i Podolija i Volinija. Isto tako severni deo nekadašnje austrijske Bukovine, glavni centar Černovic. Kao i sam sever i južni priobalni pojas Besarabije, u međuratnom periodu deo Rumunije

Ukrajini je tada prikjučena i Zakarpatska oblast, sa središtem u Užgorodu, poznata i kao Rutenija, koja je istorijski bila deo Ugarske, a u međuratnom periodu Čehoslovačke. Uzani pojas uz Dnjestar, današnje Pridnjestrovlje ili Transnistrija, izdvojen je iz Ukrajine u korist novooblikovane sovjetske republike Moldavije. Konačno, 1954, Ukrajini je pripojen Krim, do tada deo Ruske sovjetske republike.

Nemoguće je razlučiti istorije i kulture današnje Ukrajine i Rusije. Brojni velikani Rusije bili su Ukrajinci poreklom i smatrali su se Rusima, nekad, kao i danas. To važi još od pokrštavanja, odnosno hristijanizacije Rusa 988, koje je sproveo Vladimir Veliki, docnije proglašen za svetitelja, pa preko brojnih drugih, poput Grigorija Skovorode (1722 – 1794) poznatog kao „ruski Sokrat“, ili recimo Nikolaja Gogolja (1809 – 1852) Ili kompozitora Čajkovskog (1840 – 1983).

Do boljševičke revolucije zvaničan stav bio je da su Ukrajinci – Malorusi, kao što postoje i Belorusi i Velikorusi, današnji Rusi. Svi oni su smatrani sastavnim delom jednog naroda. Lokalne jezičke posebnosti doživljavane su kao narečja, dijalekti. Boljševici su takvo tumačenje sasvim odbacili.

Rani ukrajinski nacionalni pokret, iz prve polovine 19. veka, čiji su istaknuti predstavnici bili okupljeni oko kratkotrajnog Bratstva Svetih Čirila i Metodija, bio je pre svega kulturni krug zaljubljenika u folklor i starinu. Već od rodonačelnika Nikolaja Kostomarova (1817 -1885) vidno je da je ta grupacija pre bila sklona poštovanju lokalnih posebnosti nego potpunom odbacivanju Rusije kao šireg državno nacionalnog okvira. Istina, bili su naglašeno socijalno opredeljeni, zagovornici rešenja agrarnog i seljačkog pitanja. Najistaknutiji predstavnik nacionalnog buđenja Ukrajinaca bio je Taras Ševčenko (1814 – 1861), zbog čega je i stradao.

Tokom Drugog svetskoga rata deo ukrajinskih nacionalista stupio je u otvorenu kolaboraciju s nacistima. Predvodnik te grupacije bio je Stepan Bandera (1909 – 1959) izdanak austrijske Galicije. Da li to znači da su bili nacisti? Neki nesumnjivo. Ali suština je bila u pokušaju da se uz pomoć Nemaca stvori Ukrajina odvojena od Moskve. Baš kao što je to pokušano tokom Prvog svetskog rata. Njihove žrtve bili su ne samo Rusi ili drugačije opredeljenii Ukrajinci, nego posebno Jevreji i Poljaci. Nakon Drugog svetskog rata njegovi sledbenici koji su izbegli na Zapad, uspešno su se predstavili kao antikomunistički borci. Na njih se gledalo očima Hladnog rata.

Ukrajinci su danas sasvim oformljena nacija. Činjenica da brojni Ukrajinci koriste ruski, nije pokazatelj identiteta, osim možda svojevrsne dvojnosti, što uostalom nije retkost ni drugde. Podvojenost, ako se o njoj uopšte može govoristi, nije, kako se najčesće tvrdi, linijom istok – zapad, nego više severoistok – jugozapad. Grkokatolika, ili unijata, u Ukrajini ima ukupno nepunih 9 procenata, a rimokatolika ni pola procenta. Uz činjenicu da je Ukrajina žrtva krupnih globalnih strategija, verovatan povod za intervenciju bila je neskrivena namera Kijeva da se izgradi nuklerani potencijal, za šta postoje uslovi, i tehnički i stručni, imajući u vidu nasleđe Sovjetskog Saveza.

Nacije, države posebno, istorijske su kategorije. Novoobrazovane države uvek potom oblikuju nove, stvarne ili domišljene, nacionalne vrednosti, viđenja istorije, pa i jezik. Umberto Eko, polušaljivo je svojevremeno tumačio problem šta je jezik a šta dijalekat, rečima: „Nijedan lingvista ne zna u čemu se ta razlika sastoji. Pa ipak, mi možemo da je ilustrujemo tako što ćemo reći da je dijalekat onaj jezik koji ne raspolaže vojskom i flotom“.

Tagovi: ISTORIJA UKRAJINEKIJEVKIJEVSKA RUSIJANacijaNacionalnostZANIMLJIVOSTIрат у УкрајиниРусијаУкрајина
Predhodna vest

Hodžaj: Sad kad je Srbija međunarodno izolovana…

Sledeća vest

Vučić: Čeka nas veoma teška zima

Slični Vesti

Muškarci su srećniji sa debeljucama! — istina ili mit?
Zanimljivo

Muškarci su srećniji sa debeljucama! — istina ili mit?

04.05.2026
544
Ironija života: Obukli se za srećan kraj… a došli na razvod
Zanimljivo

Ironija života: Obukli se za srećan kraj… a došli na razvod

01.05.2026
538
Jedna objava može da vas košta karijere: Stručnjak otkriva šta da brišete sa mreža
Zanimljivo

Jedna objava može da vas košta karijere: Stručnjak otkriva šta da brišete sa mreža

04.05.2026
538
Sledeća vest

Vučić: Čeka nas veoma teška zima

Vučić o ulasku Kosova u NATO

Kako da vežbate zajedno sa svojim psom

Kako da vežbate zajedno sa svojim psom

Оставите одговор Одустани од одговора

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

Pratite nas

  • 1.5k Followers

Preporučujemo

Spasli život, ostali bez hleba

12 година pre
537

Nemci prekidaju Bundesligu i Cvajtu? Bajern odbija titulu

6 година pre
537

Karavatakis širi krila Orlovima

5 година pre
537
Čupić: Ako je savestan, Vučić će podneti ostavku

Čupić: Ako je savestan, Vučić će podneti ostavku

7 година pre
537

Instagram

    Please install/update and activate JNews Instagram plugin.

Teme

ALBANIJA ALJBIN KURTI ANA BRNABIĆ Australija COVID-19 DA LI STE ZNALI EU Fudbal HAŠIM TAČI HUMANITARNA AKCIJA HUMANITARNA POMOĆ Humanitarni most Humanost IVICA DAČIĆ KIM KORONA KORONAVIRUS KORONAVIRUS U SRBIJI KOSMET KOSOVO KOSOVO I METOHIJA NAUKA NAŠI U AUSTRALIJI NAŠI U SVETU NEMAČKA POMOĆ Pomoć dijaspore PRIŠTINA SPC SRBI U AUSTRALIJI Srbi u dijaspori SRBI U NEMAČKOJ VESTI VLADA SRBIJE VOJSKA SRBIJE ZANIMLJIVOSTI Александар Вучић Београд Европска унија Нато Русија САД Србија дијаспора председник Србије

Pretraga

Nema rezultata
Vidi sve rezultate

🔥 Vruće vesti

San Dijego: Zaposleni na Disney kruzerima uhapšeni u velikoj istrazi o dečjoj pornografiji

U narednih 10 godina 40% nemačkih penzionera neće moći da plati kiriju

Srpski Notr Dam u senci Stare planine: Neobična crkva sa dva zvonika u Donjoj Kamenici

Dekorativni prah za torte poslao dete u indukovanu komu

Nemci masovno napuštaju vladajuću partiju: Merc oterao članstvo, bukti mržnja

Velika investicija države: Počinje izgradnja centra koji menja boks u Srbiji

U trendu

Politika

Sećanje na Milana Đokića: Umetnik koji je bojama čuvao srpsku prošlost

Redakcija
09.05.2026
0
537

Milan Đokić, slikar, živopisac i konzervator iz Kraljeva, ostao je upamćen kao umetnik koji je čitav život...

Pola veka „Majske pesme“: Niš 28. i 29. maja u znaku dečje muzike

09.05.2026
537

Minimalna plata u Americi skače na 25 dolara po satu – gotovo 3,5 puta više!

08.05.2026
537

San Dijego: Zaposleni na Disney kruzerima uhapšeni u velikoj istrazi o dečjoj pornografiji

08.05.2026
537

U narednih 10 godina 40% nemačkih penzionera neće moći da plati kiriju

08.05.2026
537
Facebook Instagram Twitter TikTok Youtube
Vesti Online

Vesti Online su digitalni naslednik Frankfurtskih vesti, sa ciljem da publici pruže brze, tačne i relevantne informacije iz zemlje i sveta.

Izberite jezik

Najnovije vesti

  • Sećanje na Milana Đokića: Umetnik koji je bojama čuvao srpsku prošlost
  • Pola veka „Majske pesme“: Niš 28. i 29. maja u znaku dečje muzike
  • Minimalna plata u Americi skače na 25 dolara po satu – gotovo 3,5 puta više!

Kategorije

  • Aktuelno
  • Australija
  • Austrija
  • Češka
  • Dijaspora
  • Društvo
  • Francuska
  • Hronika
  • Humanitarni most
  • Istorija
  • Istraži Srbiju
  • Italija
  • Kanada-SAD
  • Kolumna
  • Kultura
  • Ljubimci
  • Mađarska
  • Nemačka
  • Politika
  • Pravoslavlje
  • Privreda
  • Region
  • Španija
  • Sport
  • Švajcarska
  • Švedska
  • Svet
  • Tema
  • UAE
  • Zanimljivo

© 1992–2026 Vesti Online. Sva prava zadržana. Powered by Public Eye.

Welcome Back!

Login to your account below

Forgotten Password?

Retrieve your password

Please enter your username or email address to reset your password.

Log In
Nema rezultata
Vidi sve rezultate
  • Naslovna
  • Info
  • Vesti
    • Društvo
    • Hronika
    • Politika
    • Privreda
    • Region
    • Tema
  • Dijaspora
    • Australija
    • Austrija
    • Češka
    • Francuska
    • Kanada-SAD
    • Nemačka
    • Španija
    • Švajcarska
    • UAE
  • Sport
  • Kultura
  • Koreni
    • Istraži Srbiju
    • Istorija
    • Pravoslavlje
    • Humanost
  • Magazin
    • Showbiz
    • Zanimljivo
    • Ljubimci
  • Kolumna

© 1992–2026 Vesti Online. Sva prava zadržana. Powered by Public Eye.