Na kamenitoj zaravni brda Čokoće, 11 kilometara severoistočno od Paraćina, ruševine jednog od najvećih brdskih utvrđenja srednjovekovne Srbije i danas čuvaju priče o županu Vukoslavu i vojvodi Crepu, savremenicima cara Dušana i kneza Lazara.
Petruška oblast, zaštićena kao spomenička celina od velikog značaja, nije samo arheološki lokalitet. To je i „Mala sveta gora u klisuri Crnice“, prostor sa brojnim manastirima i crkvama koji su vekovima bili duhovni centar ovog kraja.
Utvrđenje Petrus podignuto je na temeljima vizantijskog grada iz šestog veka, dok najveći deo vidljivih ostataka potiče iz perioda od 12. do 14. veka. Sa ove strateške tačke kontrolisan je put između Pomoravlja i doline Timoka. Vukoslav i njegov sin Crep imali su važnu ulogu u odbrani srpske države u burnim vremenima.
Najnovija arheološka istraživanja, sprovedena između 2021. i 2024. godine, otkrila su i veliku dvoranu dimenzija 16 sa 10 metara, što ukazuje na razvijen život u tvrđavi. Petrus je pao 1413. godine, a predanja o signalnim vatramа koje su povezivale ovu tvrđavu sa Stalaćem i Kruševcem i danas su deo lokalne tradicije.
U podnožju se razvijao kompleks poznat kao „Mala sveta gora“. Manastiri poput Lešja, Sisojevca i Petkovice, kao i brojne isposnice, činili su važan duhovni i privredni centar Moravske Srbije. Danas su neki od njih obnovljeni, dok kanjon Crnice sa pećinama i stazama privlači ljubitelje prirode i verskog turizma.
Pogled redakcije portala Vesti Online
Petrus je primer kako vredno kulturno nasleđe ostaje po strani. Umesto da bude prepoznat kao turistički i istorijski potencijal, ovaj lokalitet i dalje čeka ozbiljniju podršku. Ako želimo da sačuvamo identitet i istoriju, ovakva mesta moraju dobiti pažnju koju zaslužuju. U suprotnom, rizikujemo da zaboravimo sopstvene korene.
Piše: Nina Stojanović































