Podnožje Avale, u okviru školskog rudnika „Crveni breg“, 16. i 17. februara postaje centar susreta nauke, istorije i obrazovanja. Ovaj autentični prostor danas je primarna praktična učionica studentima Rudarsko-geološkog fakulteta Univerziteta u Beogradu i živi čuvar duge tradicije eksploatacije rude na planinskim obroncima.
Lokalitet je smešten na zapadnoj strani planine, nedaleko od skretanja za Ripanj. Poseta podrazumeva zaštitnu opremu i silazak na 35 metara dubine, gde tišinu remeti samo kapljanje vode. Kroz 400 metara hodnika smenjuju se odroni, stari radovi, stalaktiti i tragovi miniranja, uz konstantnu temperaturu od 13 stepeni. Izvađena ruda nekada je železnicom otpremana u Trepču, poljske Katovice i slovenačku Litiju.
Istorija počinje 1886. godine otvaranjem nalazišta olova i srebra, dok je rad obustavljen 1953. Tokom Prvog svetskog rata rudnik je bio značajan vojni objekat sa stotinama zaposlenih. Predanja i očuvani preseci ukazuju na to da prvi kopovi datiraju još iz rimskog doba. Iako su rezerve procenjene na 97.000 tona, eksploatacija se ne vrši jer su delovi jama potopljeni, pa prostor danas održavaju fakultet i domaće rudarske spasilačke jedinice.
Budući inženjeri ovde savladavaju izradu prostorija, ventilaciju, metode otkopavanja, te merenje gasova i strujanja vazduha uz savremenu opremu. Dugoročni plan predviđa transformaciju rudnika u turističko-naučnu atrakciju koja prikazuje razvoj rudarstva od antike do modernog doba. Lokalitet je već deo prostornog plana Avale, sa idejnim rešenjem za osnivanje muzeja.
Pogled redakcije portala SRPSKI UGAO
Edukativne ture i buduća muzejska postavka omogućavaju javnosti direktan uvid u vekovni razvoj rudarstva. Integracija u prostorni plan Avale i revitalizacija jama kroz turizam trajno pozicioniraju ovaj lokalitet kao ključnu tačku spajanja antičke istorije i savremene rudarske nauke.
Piše: Stefan Bogdanović


































